Psoas je smješten duboko u našoj jezgri: polazi iz 12. torakalnog / 1. lumbalnog kralješka (područje koje zovemo solarni pleksus), kreće se kroz zdjelicu prelazeći prednju stranu zgloba kuka do mjesta gdje se hvata na unutarnju stranu bedra, na mali trohanter.

Kao jedini mišić koji povezuje kralježnicu s nogama, psoas je krucijalni mišić za optimalnu posturu, kretanje i opće blagostanje tijela.

Pri hodanju ponaša se poput njihaljke koja sinkronizira slobodno zamahivanje nogama održavajući fluidnim pokret/kretanje. Tkivo psoasa smješteno uz strane kralježnice komunicira odnose između desnog i lijevog, stražnjeg i prednjeg, gornjeg i donjeg dijela tijela te dubokih i površinskih slojeva.

Smješten je iza velikih trbušnih mišića, urogenitalnog i probavnog trakta, reproduktivnih organa, arterija i vena i položen na samoj kosturnoj i gravitacijskoj jezgri/osi tijela ili središnjoj liniji.

Svi organi/sustavi koji  “leže” na psoasu mogu biti kompromitirani u odnosu na njegovo stanje. Iako formalno kategoriziran kao fleksor kuka, njegova funkcija i važnost sežu dalje od biomehanike: prema živčanom i energetskom sustavu. Psoas je glasnik središnjeg živčanog sustava, sastavni dio primarnih refleksa, neurološke propriocepcije i osobnog integriteta. Vibrantan osjećaj centra ultimativno ovisi o zdravom, hidriranom i responzivnom psoasu.

Problem nastaje kada se psoas iscrpljuje, dodatno uključuje u održavanju oskudne koherencije centra.

Budući da je jedan od glavnih strukturalnih mišića, automatski preuzima održavanje ravnoteže tijela pri svakom gubitku koštane propriocepcije, tj. pri nastanku mišićne/skeletne neravnoteže koja polazi iz kralježnice/zdjelice, što ga oslabljuje i utječe na opseg pokreta, ukrućuje kukove i glavni je uzrok bolova u donjim leđima, koljenima te izravno utječe na funkcionalnost probavnog i urogenitalnog sustava, na rad bubrega i nadbubrežne žlijezde te reproduktivnih organa. 

U optimalnom stanju, uz disanje psoas nježno masira sve unutarnje organe, potiče cirkulaciju krvi i protok sinovijalne tekućine. 

NA RADIONICI UČIMO:

• dvije tehnike / dva različita pristupa rada na psoasu

• metodu i kvalitetu dodira potrebnu za rad na abdomenu generalno

• konstruktivno/aktivno odmaranje – restorativna praksa s pomagalom (loptom) koja djeluje na psoas vrlo blagotvorno, bilo da je riječ o održavanju psoasa fluidnim ili o radu u akutnoj (bolnoj) fazi, djelujući na tjelesnoj/emocionalnoj razini.